GenZ Program

POLITIKE ZA MLADE

Participacija mladih

U Europskom parlamentu sjedi manje od 1 % zastupnika mlađih od 30 godina. Participacija mladih i povećanje interesa za politiku ključ je za očuvanje demokracije. Tradicionalne političke strukture mladima otežavaju sudjelovanje u političkom procesu, a da bi se istima pružila pravedna šansa sudjelovanja u politici predlažemo uvođenje obaveznih kvota za mlade na izborima za Europski parlament. Kako bi se mlade što prije zainteresiralo i uključilo u političke procese otvorili bismo rasprave za uvođenje glasovanja od 16 godine. Belgija, Malta, Austrija i Njemačka već su uvele mogućnost glasovanja za osobe od 16 godina, dok je u Grčkoj dob smanjena s 18 na 17 godina (tužan fun fact jest da postoji više zastupnika koji se zovu Martin nego zastupnika mlađih od 30 godina).

Zalažemo se za uvođenje redovnog sustava konzultacija s mladima u kojem bi se prijedlozi mladih morali staviti na politički Dnevni red Europskog parlamenta. Do sada su gotovo svi prijedlozi mladih bačeni u vodu kroz slične oblike konzultacija.

Stambene politike

Pravo na stanovanje koje si ljudi mogu priuštiti je osnovno ljudsko pravo. U posljednjih 10 godina, prosječna cijena nekretnine u Europi narasla je za 50 %. Većina Europljanina izdvaja više od 40 % svojih prihoda kako bi osigurali krov nad glavom. Iako stanovanje tradicionalno nije sfera koju Europa regulira, stambena kriza ne smije se više ignorirati. Europska unija mora se uhvatiti u koštac sa stambenom krizom tako što će regulirati intervencije velikih privatnih investitora i podupirati ulaganja u javne stanove i kuće kroz sufinanciranje takvih projekata u državama članicama. Zato podupiremo rezolucije nedavne Deklaracije iz Liegea te se zalažemo za daljnji rad u provođenju novih preporuka.

Obrazovne politike

Studentske razmjene, kao i drugi oblici mobilnosti ključne su za razvoj kompetencija mladih ljudi. Erasmus+ jedan je od najvećih programa za mlade u povijesti EU, u kojem je sudjelovalo preko 6 milijuna mladih Europljana do sad. Upravo zbog toga snažno se zalažemo za povećanje sredstava za Erasmus+ programe. No, Erasmus+ mora postati u potpunosti inkluzivan program. Profesionalno usavršavanje i studentske razmjene ne smiju biti rezervirane samo za one boljeg financijskog stanja. Zato se zalažemo za povećanje stipendiranja mladih koji imaju slabiji socio-ekonomski status. Uz to, želimo raditi na poboljšanju programa proširenjem kriterija prihvatljivosti kako bi se omogućili kvalitetniji projekti koji bi povezivali države koje do sad nisu mogle u zajednička partnerstva.

ODRŽIVA EKONOMIJA

Ekološki održiva ekonomija

Uzmemo li, primjerice, tekstilnu i modnu industriju, primjetit ćemo da brojne radnice i radnici u zemljama trećeg svijeta rade u nehumanim uvjetima za mizernu naknadu u tvornicama koje degradiraju njihovo zdravlje i okoliš. Kao potrošači na Zapadu, potpuno smo nesvjesni kakav utjecaj na globalno društvo i okoliš ima naš svakodnevni šoping. Svojim novcem podržavamo neetične proizvodne procese – odjeća koju nosimo tako je jeftina jer se (nerijetko) proizvodi u uvjetima potplaćenog i prekovremenog, dječjeg pa čak i robovskog rada u proizvodnim pogonima koji ne zadovoljavaju osnovne okolišne kriterije.
No, potrošači ne smiju biti jedini koji snose teret odgovornosti. Zato se zalažemo za ekonomske politike koje u središtu imaju zdrav okoliš i dobrobit europskih građana. Želimo stvoriti ekonomiju u kojoj će etično poslovanje, ono koje se razvija imajući na umu ljudska prava i očuvanje okoliša, biti isplativije od onog koje ima samo jedan prioritet (financijski profit najbogatijih). Da bismo to postigli moramo postići nekoliko preduvjeta:

1. Napraviti adekvatne oznake održivosti svih proizvoda.
2. Uspješno izmjeriti društveni i okolišni utjecaj svakog poduzeća.
3. Urediti način na koji zbrinjavamo, odnosno ponovo upotrebljavamo sirovine na europskoj razini,
4. Napraviti novi način mjerenja uspješnosti ekonomije
5. Podići opću svijest društva o klimatskoj krizi.

Socijalno pravedna ekonomija

Socijalno pravedna ekonomija Kako bi osigurali da poduzeća ne nanose štetu okolišu i ne krše ljudska prava potrebno je provoditi mjerenja njihovog ekološkog i socijalnog otiska te na osnovu tih rezultata razvijati adekvatne politike s ciljem borbe protiv klimatskih promjena i društvene nejednakosti. Pravno uporište pronalazimo u nedavno usvojenoj Direktivi o korporativnom izvješćivanju o održivosti (CSDR) i novim obveznim Europskim standardima za izvještavanje o održivosti (ESRS) . Verzija Direktive koja je trenutno na snazi predviđa obvezu nefinancijskog izvještavanja za velika poduzeća s preko 250 radnika.
Imajući to na umu, predlažemo sljedeće mjere:

1. ambiciozniju provedbu obvezujućih smjernica za nefinancijsko izvještavanje koje će obuhvaćati mjerenje svih relevantnih socijalnih i okolišnih utjecaja poduzeća. U to spadaju sljedeća područja koja su nužna za provođenje društveno pravedne zelene tranzicije:
   1. Zaštita ljudskog dostojanstva i radničkih prava unutar poduzeća i u cijelom dobavnom lancu
   2. Ekološka održivost poduzeća i cijelog dobavnog lanca
   3. Transparentnost i borba protiv korupcije
   4. Pozitivan doprinos lokalnoj zajednici
2. uvođenje obveze nefinancijskog izvještavanja za sva, uključujući mala i srednja poduzeća u Europskoj uniji. Iako su velika poduzeća najčešći zagađivači i treba ih se držati pod povećalom, smatramo kako sva poduzeća moraju raditi na održivosti kako bi ispunili sve svoje klimatske ciljeve do 2050. Kako bi osigurali pravednu zelenu tranziciju, zalagat ćemo se da trošak nefinancijskog izvještavanja za mala i mikro poduzeća snose države članice EU.
3. stvaranje učinkovitog sustava sankcioniranja za nepoštivanje obveza nefinancijskog izvještavanja.

Smatramo da poduzeća bilo koje veličine ne bi trebala težiti samo ostvarenju što većih godišnjih profita, već imati aktivan doprinos općem dobru. Kao građani imamo pravo znati na koji način utječemo na svijet oko sebe kada trošimo novac. Kada bi se nefinancijsko izvještavanje cijelog gospodarstva uspješno provodilo, mogle bi se detektirati njegove slabe točke, prvenstveno u vidu narušavanja ljudskih prava i degradacije okoliša unutar i izvan EU. Države članice bi, kao rezultat tog procesa, mogle raditi na razvoju cijelog niza poticajnih politika za razvoj održivosti – od nižih poreza na one proizvode koji su proizvedeni u poduzećima koja doprinose općem dobru do direktnih financijskih poticaja istim takvim poduzećima. Takva politika vremenom bi dovela do snižavanja cijena za održive proizvode, a poduzeća bi se počela natjecati u održivosti i doprinosu općem dobru

Zbrinjavanje otpada

Svake godine u EU nastane oko 2 milijarde tona otpada. Jedan od najvažnijih aspekata održive ekonomije je stvaranje učinkovitog sustava zbrinjavanja i ponovne upotrebe otpada. Naročito je problematičan plastični otpad zbog zabrinjavajućih utjecaja na zdravlje čovjeka i cijelog eko sustava. Kada govorimo o proizvodnji plastike u EU, oko 40 % plastičnog otpada u EU odnosi se na proizvodnju ambalaže.
Za početak, zalažemo se za mjere koje će spriječiti da otpad uopće nastaje. Europska unija bi trebala ambicioznije proširiti zabranu proizvoda od štetnih i nereciklažnih materijala. To se prije svega odnosi na proizvode široke potrošnje i jednokratnu ambalažu.
Ostale mjere, za koje mislimo da su prikladne, obuhvaćaju:

1. zabranu štetnih i nereciklažnih oblika plastike
2. poticanje zero waste proizvoda
3. poticanje korištenja reciklažnih materijala (papir, aluminij)
4. poticanje ekološkog dizajna i lakše popravljivosti proizvoda
5. poticanje ponovnog korištenja/recikliranja proizvoda
6. obveza proizvođača u određenim industrijama (Big Tech, tekstilna industrija…) da zbrinjavaju otpad
7. učinkovito zbrinjavanje miješanog otpada

Održivi transport

„Promet je jedini sektor u kojem su emisije stakleničkih plinova porasle u posljednja tri desetljeća, u to za 33,5 posto između 1990. i 2019. godine“. Od svih emisija CO2 u prometu, na cestovni promet otpada čak 71,7 %. Takav promet ima ozbiljne zdravstvene implikacije budući da je zagađen zrak jedan od najvećih uzroka prijevremenih smrti unutar Europske unije.
Stoga, zalagat ćemo se za sljedeće mjere:

1. gradnju moderne željezničke infrastrukture
2. zabranu luksuznih oblika prijevoza (privatni avioni, kruzeri…)
3. intenzivnija ulaganja u sve aspekte industrije automobila na obnovljive izvore energije (proizvodnja, recikliranje)
4. razvijanje paneuropske biciklističke infrastrukture

Okoliš

Desetljeća toleriranja degradacije okoliša (industrijalizacija, urbanizacija) dovela su do ozbiljnih oštećenja biljnih i životinjskih staništa. Zdrav okoliš je prvi preduvjet za ljudsko fizičko i mentalno zdravlje. Svjesni smo, kao mladi ljudi, da je ekonomsko blagostanje naših roditelja ostvareno uz velika oštećenja ekosustava. Stoga smo odlučni da takve procese zaustavimo kako bi budućim generacijama omogućili razvoj u zdravom i sigurnom okolišu. Tom zadatku pristupamo na dva načina: (1) provođenjem društveno pravedne zelene tranzicije kako bi stvorili ekonomiju u granicama planetarnih biokapaciteta (vidi poglavlje „održiva ekonomija“) i (2) zaštitom postojećih te obnovom oštećenih prirodnih staništa.
Za realizaciju ciljeva zaštite prirode predlažemo nekoliko hitnih mjera:

1. Usvajanje kvalitetnijeg Zakona o obnovi prirode: želimo zakon koji će ne samo čuvati postojeća prirodna staništa, već i obnavljati ona koja su degradirana. Stoga ćemo se zalagati za zaštitu minimalno 30% prirodnih staništa u svakoj državi članici do 2030. godine.
2. Povećanje financiranja za adaptaciju na klimatske promjene: zalažemo se za preusmjeravanje više fondova u rješenja koja u jezgri imaju zaštitu prirode i ljudsku sigurnost. U to spadaju pošumljavanje gradova i drugih nenaseljenih područja, poticanje zelenog urbanog planiranja, gradnja i adaptacija nasipa i brana, ulaganje u vatrogasnu infrastrukturu i sustav civilne zaštite. Time bismo ublažili utjecaj klimatskih promjena na ljudsko zdravlje i sigurnost.
3. Zabrana pesticida (npr. glifosat) koji štete pticama, kukcima (naročito oprašivačima) i drugim životinjama

DIGITALNO DRUŠTVO

Zaštita potrošača na Internetu

Europska unija ima najviše standarde zaštite potrošača u svijetu, no postoje nedostaci u trenutačnom zakonodavnom okviru koji ne pružaju dovoljnu zaštitu građanima na Internetu. Više od polovice potrošača smatra da nemaju dovoljno kontrole nad sadržajem ili odlukama koje donose online. Želimo da Europska unija osigura veću zaštitu od nepravednih praksi koje iskorištavaju korisnike te stvaranje prostora na Internetu koji je pravedno i sigurno dizajniran (safety by design). Prioritet bi trebalo biti sigurnost korisnika, a ne prilagodba zahtjevima velikih korporacija. Želimo kroz zakone o zaštiti potrošača osigurati da se manipulativne prakse strogo kažnjavaju te čak i zabranjuju kroz provedbu Pravednosti u digitalnoj domeni.

Digitalna privatnost

Organizacije svakodnevno prikupljaju ogromne količine podataka o našim navikama i kretanju. Svjedoci smo brojnih kršenja pravila i curenja podataka. Kao građani nemamo alate niti znanje kako bismo u moru kolačića (eng. cookies) i privola osigurali naše podatke. Iako postoje zakoni poput GDPR-a,Zakona o podacima i Zakona o kibernetičkoj sigurnosti, smatramo ih nedovoljno ambicioznima. Stoga ćemo se zalagati za efikasniju primjenu tih zakona te promicanje digitalne pismenosti i transparentnosti uz osiguranje prava na samostalan izbor kako i hoće li se uopće naši podaci koristiti. Moramo osigurati pravo na slobodu od praćenja i nadzora na Internetu (Right to not be tracked online), ne-personalizirane cijene, kao i pravo na odabir podataka koje želimo podijeliti.
Također, želimo potaknuti razvoj i korištenje open-source softvera koji pruža veću transparentnost i jaču zaštitu podataka. Ovo će doprinijeti stvaranju okvira koji će poticati inovacije i osigurati da korisnici imaju više kontrole nad svojim podacima na Internetu.

Umjetna inteligencija

Umjetna inteligencija donosi brojne prednosti, ali i opasnosti, za naše društvo. Razvojem tehnologije olakšat će se i ubrzati donošenje odluka - postaje jasno kako će upravo takve tehnologije postati sveprisutne u svim područjima života, od medicine do zapošljavanja. Umjetna inteligencija, kao i ljudi koji je koriste, podložna je predrasudama, nenamjernoj šteti i povredama privatnosti. Kako bismo garantirali pravednu primjenu umjetne inteligencije, moramo osigurati da developeri iste osiguraju etičnu primjenu i preuzmu odgovornost. Želimo nadzirati primjenu Zakona o umjetnoj inteligenciji kao i osigurati provedbu Direktive o odgovornosti za umjetnu inteligenciju. Posljednje, ali ne i manje važno - želimo uvesti obavezne revizije AI sustava kako bismo detektirali i ispravili potencijalne ne-etične prakse.

Društvene mreže

Doprinijet ćemo stvaranju strogog europskog zakonodavstva koje pravovremeno regulira društvene mreže i velike tehnološke kompanije kako bi Internet bio sigurno mjesto za sve korisnike. Zalagat ćemo se i za strožu regulaciju društvenih mreža. Trebamo transparentne algoritme koji ne daju prednost sadržaju koji širi mržnju, šteti mentalnom zdravlju i produbljuje društvene podjele. Društvene mreže trebaju biti odgovorne za štetan sadržaj i lažne vijesti.

ŽENSKA PRAVA I PRAVA RANJIVIH SKUPINA

Stroža zakonska regulacija

Europska unija, prepoznata kao globalni lider u zaštiti ljudskih prava, suočava se s izazovima u osiguravanju potpune zaštite prava žena, LGBTQIA+ zajednice i ostalih ranjivih skupina unutar svojih granica. Unatoč postojanju sveobuhvatnih pravnih okvira, nedostaci u implementaciji i svakodnevnoj praksi ukazuju na potrebu za daljnjim unaprjeđenjem.

Zaštita prava žena ostaje jedno od ključnih područja. Statistički podaci pokazuju da svaka treća žena u Europi doživi fizičko ili seksualno nasilje tijekom života. Osim toga, ekonomska nejednakost ostaje izražena. Unatoč zakonskim mjerama, žene u Europskoj uniji zarađuju, u prosjeku, 14 % manje od muškaraca, a samo 8 % velikih europskih tvrtki ima ženu na čelu.

Kako bi se unaprijedile politike jednakosti plaća i zaštite žena na razini Europske unije, nužno je razviti i implementirati niz specifičnih strategija i mjera. Zato se posebno zalažemo za kreiranje i provedbu strožih zakona i mjera koje se bave nasiljem nad ženama. U ovom kontekstu suradnja EU s lokalnim zajednicama, nevladinim organizacijama i stručnjacima je ključna kako bi se osiguralo da su mjere i podrška prilagođene specifičnim potrebama i okolnostima u različitim regijama.

Zabrana Pink tax-a

Nadalje, žene se često manipulira i diskriminira i putem malih, svakodnevnih situacija, kao što je šoping. Proizvodi koji se oglašavaju ženama, često roze boje, skuplji su nego isti proizvodi koji se oglašavaju muškarcima. Takvu praksu nazivamo pink tax. Prema mnogim istraživanjima, žene u prosjeku godišnje potroše više od 1300 EUR više od muškarca na jednake proizvode. Smatramo da pink tax, kao okrutna marketinška praksa, mora biti zabranjen na razini Europe.

Menstrualno bolovanje

Još jedna od konkretnih mjera koja bi unaprijedila život žena unutar Unije jest uvođenje prava na plaćeno menstrualno bolovanje. Menstruacija ne smije biti društveni tabu i predmet srama. Nažalost, gotovo polovica žena osjeća teže bolove tijekom menstrualnog ciklusa što otežava obavljanje svakodnevnih životnih zadataka i poslova. Na dnevni red Parlamenta htjeli bi uvesti raspravu o uvođenju plaćenog „menstrualnog bolovanja” za sve žene koje pate od težih menstrualnih bolova. Ovakva praksa za sada postoji samo u Španjolskoj.

Obrazovanje o rodnoj i spolnoj raznolikosti

Prava LGBTQIA+ zajednice i ostalih manjina također su područje koje zahtijeva stalnu pažnju. Diskriminacija i nasilje prema LGBTQ+ osobama i dalje su prisutni, s 43 % LGBTQIA+ osoba u EU koje izvještavaju o diskriminaciji u posljednjih godinu dana. To ukazuje na potrebu za jačanjem anti-diskriminacijskih politika i obrazovanja o rodnoj i spolnoj raznolikosti na europskoj razini.